Jun parutz’, jun kotz’ij chi ke ri qawinaq xe kamisäx chupam ri octubre 1944, Patzicía

Por Edgar Esquit*

Ja oxk’al lajuj waqxaqi (78) juna’ re’ xk’ulwachitäj jun nimaläj k’ayewal, jun nimaläj ch’aoj pa qatinamit. Ri octubre richin ri 1944, ri qawinaq xeyakatäj ruma ri k’ayewal, ri poqonal, ri kamik ya’on pa kiwi, ya’on chi kij. Xqaq’ij qa ri domingo 22 richin ri octubre, nab’ey xekamisäx kai’ qawinaq, k’a ri, ri kaqchikela’ e yakatajnäq xe ki kamisaj jun molaj kaxlani’, pa ruk’isib’äl, oxi q’ij, xkikusaj ri kaxlani’ richin xe ki kamisaj, xkelesaj kik’aslem, juq’o’ lajk’al (600) qawinaq kaqchikela’.

Ri qate’ qatata’ kitzijon pe chi qe achike ri xk’ulwachitäj, achike ruma ri qawinaq xeyax pa poqonal, achike ruma xeoqotäx, xetz’ilox, xeyax chupam ri kamik.

Ri juna’ xeq’ax, ni xa ta jun tzij, ni xa ta jun runataxik, b’anompe. Ri b’is k’o chi qak’u’x, ri oq’ej nok’ulun, po majun ta öj tikirinäq niqamol qi richin niqaya kiq’ij ri qatit qamama’, ri xe kamisäx chupam ri k’ayewal.

Wakami xapon ri q’ij, chi yeqanataj. Niqasuj k’a jun kisaqil, jun kiparutz’, jun kikotz’ij, jub’a kipom, jun ti b’a kiq’ojom. Qetaman chi rije kimolon ki qik’in, chupam re jun xtiqaq’ij wakami. Niqajunamaj k’a ri qak’u’x, rik’in ri kik’u’x.

Niqanataj ri kik’aslem, ri kikamik, ri kirayb’al, ri kuchuq’a, ri kiq’ijubäl. Näj b’enäq jun tzij, kayi tzij chi rij ri kik’aslem, ri kikamik. Man yeqamestaj ta, yeqana’, e k’o chi qak’ux, chi paq’ij chi chaq’a.

Ruma k’a ri wakami niqab’ij: chupa ri qak’u’x ix k’o wi, yixqanataj, yixqayäk Ambrosio Ajsivinac, Vicente Ajquejay, Rafael Bajchac, José María Alonso, Alejandro Choy, José María Coc, Antonio Esquit, Pascual Choy, Luis Cuá, Juan Miculax, Esteban Ajuchán, José Per, Anacleto Xicay, Cayetano Xico, Pedro Miculax, Jesús Xobin, Juan Ordoñez, José María Ajsivinac, Vicente Choy, Isaac Ajsivinac, José Coc, Anastasio Esquit, Macario Muj, Leoncio Per, Cayetano Miculax… män yojtikir ta ni qasik’ij ronojel ri ib’in, ri rwa iq’ij. Po yixqana chi iwonejel, nana-tata, mial-k’ajol, xixyox chupam ri poqonal, chupam ri kamik. Chi iwonojel ri juq’o’ lajk’al (600) xix kamisäx chupam ri oyowal, chupam ri ch’aoj.

Yixqanataj k’a, ri ikamik, ja ri qak’aslem roj wakami. Ri q’ij, ri juna xeq’ax, po ri ixim nik’iy ri pajuyu’, ri ixim molon chwajay, oknäq qaway. Man niqamestaj ta ri ipixa’, ri itzij, ri icholoj.

Niqasuj k’a jun iparutz’, jun ikotzij, jun iq’ojom, chupam re ramaj re, chwa re qij wakami, chupam re 2022. Matyox chi re ri ajaw, matyox, chi re ri kaq’iq, ri ya’, ri rwach’ulew, ri kaj qati’t qamama’, saq kiwi, saq kijolom.

Xa jun, ka’i’, oxi täq tzij, mani yixqamestaj, nana-tata, mial-k’ajol, ixk’o’ chiqak’u’x, Yixqana.

* Texto leído por Edgar Esquit en el parque de Patzicía el 22 de octubre de 2022, durante el evento de conmemoración del 78 aniversario de la masacre cometida en contra del pueblo Kakchiquel,

Deja un comentario